Humanitarni intervencionizam u poslijehladnoratovskom razdoblju

završni rad

• Naslov (engleski): Humanitarian Interventionism in the Post-Cold War Period
• Autor: Anđela Jalševac
• Mentor: Boško Picula (mentor)
• Član povjerenstva: Lidija Kos-Stanišić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Boško Picula (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; (Hrvatsko vojno učilište); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-07-07, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Interdisciplinarne društvene znanosti

Sažetak

U ovom su radu analizirane humanitarne intervencije Zapada u poslijehladnoratovskom
razdoblju. Humanitarne intervencije su se kroz desetljeća iz apolitičnih misija preobrazile u
oružana djelovanja obavijena raznim strateškim interesima, pa umjesto brzog rješavanja sukoba i
saniranja humanitarnih kriza, nerijetko ostavljaju područja u lošijem stanju nego što su bila prije
same intervencije. U radu su identificirani uzroci, opravdanja, te ciljevi intervencija, jednako kao
i njihovi ishodi. Također su analizirane studije slučaja intervencija u Bosni i Hercegovini,
Afganistanu i Libiji, a kroz komparativnu prizmu propitani su obrasci interveniranja.
Sintetizirani su različiti pogledi na humanitarni intervencionizam u svjetlu međuodnosa
povijesnog razvoja, suvereniteta države i međunarodnih organizacija, te su ponuđeni odgovori na
pitanja donosi li takav oblik djelovanja više koristi nego štete i je li suvremeni koncept
humanitarne intervencije dorastao sveobuhvatnom rješavanju humanitarnih kriza i sprječavanju
humanitarnih katastrofa.

Sažetak (engleski)

This paper analyzes the humanitarian interventions of the West in the post-Cold War period.
Over the decades, humanitarian interventions have transformed from apolitical missions into
armed actions surrounded by various strategic interests, so instead of resolving conflicts quickly
and resolving humanitarian crises, they often leave areas in worse shape than before the same
interventions. The paper identifies the causes, justifications, and goals of interventions, as well as
their outcomes. Intervention case studies in Bosnia and Herzegovina, Afghanistan and Libya
were also analyzed, and intervention patterns were examined through a comparative prism.
Different views on humanitarian interventionism in the light of interdependent development,
sovereignty of the state and international organizations are synthesized, and answers are offered
to whether such a form of action brings more benefits than harm and whether the modern
concept of humanitarian intervention is up to comprehensive resolution of humanitarian crises.

• Ključne riječi: humanitarni intervencionizam; humanitarna intervencija; humanitarna kriza; Bosna i Hercegovina; Afganistan; Libija
• Ključne riječi (engleski): humanitarian interventionism; humanitarian intervention; humanitarian crisis; Bosnia and Herzegovina; Afghanistan; Libya
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:249:039380
• Studijski program: Naziv: Vojno vođenje i upravljanje; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) vojnog vođenja i upravljanja (univ. bacc. art. milit.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-01-27 10:58:42