Naslov Strukturiranje Hladnog rata: Slučaj Jugoslavije i rezolucija informbiora
Naslov (engleski) The Structuring of Cold War: The Case of Yugoslavia and Informbureau Resolution
Autor Luka Hozjan
Mentor Petar Popović (mentor)
Član povjerenstva Boško Picula (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Petar Popović (član povjerenstva)
Član povjerenstva Robert Barić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu (Hrvatsko vojno učilište) Zagreb
Datum i država obrane 2019-07-03, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Sigurnosne i obrambene znanosti
Sažetak U ovom radu zadatak je opisati strukturiranje Hladnog rata u jednoj od njegovih početnih faza. Objasnit će se slučaj Jugoslavije i rezolucije Informbiroa 1948. godine. Rad opisuje početnu situaciju unutar Jugoslavije gdje se bez trunke dileme jugoslavenski vrh priklonio Istočnom bloku. Opisat će se histerija koja je vladala u Jugoslaviji prema ideološkom vođi Sovjetskog Saveza, Staljinu, te idolopoklonstvo za vrijeme i neposredno nakon završetka 2. svjetskog rata.
Jedan od glavnih fenomena koje će biti opisani u radu, jest kako je jedna država okrenula svoj interes i politički kurs u jako kratkom vremenu za gotovo neobjašnjiv stupanj. Sovjetski savez smatrao se bratskom državom, a njihov vođa Staljin svojevrsni vođa svih socijalističkih naroda, na istoj liniji Sovjetski Savez Jugoslaviju je smatrao za najsvjetliji primjer implementacije socijalizma i novog poretka u borbi protiv zapadnjačkog imperijalizma. Taj idiličan odnos bio je periodički narušen u svega nekoliko godina, Jugoslavija je od „zlatne koke“ ubrzo postala „crna ovca“ u očima Sovjetskog saveza, a potonji za Jugoslaviju postao mračna sila koja ima za cilj ukinuti krvavo stečenu slobodu jugoslavenskih bratskih naroda.
U radu se opisuje kronologija sukoba na relaciji Tito-Staljin kroz institute drugarskih kritika, otvorenih pisama, upozoravajućih govora na sjednicama i kongresima, te zaključno rezolucijom Informbiroa koja je osudila Jugoslavensko vodstvo za rušenje tekovina socijalizma. Nasljedno opisuje se čvrsta odluka Jugoslavije koja odbacuje rezolucije, te kasnija nastala histerija od moguće sovjetske invazije i rješavanje problema s unutarnjim protivnicima novonastale Titove političke retorike.
U svom zaključnom dijelu rad opisuje vrhunac sovjetsko-jugoslavenske krize, nakon koje dolazi do normalizacije odnosa, otklona prijetnje od moguće invazije i sukoba, te se opisuje način na koji se strukturirao hladni rat u Europi nakon izlaska Jugoslavije iz utjecajne sfere Sovjetskog saveza.
Sažetak (engleski) In this paper the main task is to describe the structuring of the Cold War during one of his first stages. The case of Yugoslavia and Cominform Bureau resolution in 1948. will be explained. The paper describes initial situation in Yugoslavia, where its political elite without a doubt sided with the Eastern camp. Paper will describe the mania that ruled in Yugoslavia towards Stalin, ideological leader of Soviet Union, as wheel as idolatry during and short after the end of World War 2.
One of the main phenomena which will be described in paper, is the fact that one state turned its interest and political course in a very short time, to an almost unexplainable degree. The Soviet Union was considered a fellow state, and their leader Stalin was considered a leader of all socialist nations. Soviet Union saw Yugoslavia as the brightest example of socialism implementation, and a new order in a battle against western imperialism. That idyllic relationship was ruined in a few years that followed. Yugoslavia went from being a „golden goose“ to a „black sheep“ in the eyes of Soviet Union, and the Soviets became a dark force with the goal to eliminate Yugoslavian freedom which had been won in blood.
This paper describes the chronology of Tito-Stalin conflict through institute of comrade critics, opened letters, warning speeches at meetings and congresses, and finally with Cominform Bureau resolution which convicted Yugoslav leadership of having demolished the foundations of socialism, and called upon ousting Yugoslav leaders. Following that, it is described how Yugoslavia denied the resolution, which led to hysteria over a possible Soviet invasion, and a conflict with internal enemies of new founded Tito’s policy.
In its final and part the paper describes the peak of Yugoslav-Soviet crisis, after which came to normalization of relations, elimination of the threat from possible invasion and conflict, and it is described in which way the Cold War was structured in Europe, after Yugoslavia left the influential sphere of Soviet Union.
Ključne riječi
Tito
Staljin
Jugoslavija
Sovjetski Savez
Informbiro
Ključne riječi (engleski)
Tito
Stalin
Yugoslavia
Soviet Union
Cominform Bureau
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:249:183444
Studijski program Naziv: Vojno vođenje i upravljanje Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) vojnog vođenja i upravljanja (univ. bacc. art. milit.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Zatvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-11-12 14:40:36